BIRDWATCHING
Međunarodnog vijeća za zaštitu ptica Bird Life International uvele su Neretvu, njezine zavičajne, močvarne i prolazne ptice, upravo mnoštvo ptičjih vrsta koje je oduvijek iznenađivalo goste, putnike, putopisce, a plijenilo posebnu pozornost znanstvenika
Na Ramsarski popis Konvencije o zaštiti močvarnih područja i u program Ornitološki važna područja u Europi (Important Bird Areas) Međunarodnog vijeća za zaštitu ptica Bird Life International uvele su Neretvu, njezine zavičajne, močvarne i prolazne ptice, upravo mnoštvo ptičjih vrsta koje je oduvijek iznenađivalo goste, putnike, putopisce, a plijenilo posebnu pozornost znanstvenika. Ornitolozi su u posljednjih sto godina zabilježili više od 310 ptičjih vrsta.
Spomenut ćemo samo najvažnije, najbrojnije i najzanimljivije te poneku od onih koje, na žalost, više ne obitavaju u neretvanskim prostorima. (Svu raskoš mnogobrojna ptičjeg svijeta, sadašnju i bivšu, na najzorniji način pokazuje Prirodoslovni muzej u Metkoviću.) U grmlju i šumarcima okolnih predjela gnijezde se, hrane, cvrkuću i lepršaju jata divljih grlica, zlatnih vuga, češljugara, kukavica…ukupno 90-ak različitih ptičjih vrsta. Na najvišim i najnepristupačnijim mjestima, na strminama stijena, žive (doduše rijetki) suri orlovi, orlovi zmijari, sokoli, vjetruše, ali i divlji golubovi, bijele čiope… Nema u Neretvi povijesnog ni plemićkog grba bez sokola.
Bliže naseljima hranu i dom pronalaze lastavice, čiope crne i neizostavni vrapci pokućari. Osjećamo ih gotovo kućnim ljubimcima koji unose živost u vrtove, voćnjake i vinograde. Čak 21 specifična vrsta gnijezdi se na močvarnim staništima: na najdubljim vodama solidno izgrađena plivajuća gnijezda polažu gnjurci, u vrbicima i trščacima susrest ćemo kolonije vranaca, gakova i čaplji koje se hrane vodozemcima, gmazovima, sitnom nekvalitetnom ribom pa i miševima.
U gustoj močvarnoj vegetaciji gnijezda svijaju tri vrste patki: patka divlja, patka pupčanica i patka njorka (norva), a najpoznatija ptica u Neretvi je liska crna (Fulica atra) – zbog izvrsna okusa lovcima i sladokuscima najzanimljivija vrsta.
Šljunkovite obale rijeke pružaju utočište mnoštvu manjih ptica, između ostalih i izvrsnom roniocu, vodomaru ribaru i pčelarici žutoj. Premda ih je više nego na bilo kojem drugom prostoru našeg priobalja, zavičajne ptice čine tek trećinu ukupnog broja vrsta koje se u Neretvi pojavljuju. Prevlast pripada selicama. One napuče Neretvu kad led i zimski snjegovi okuju sjevernu Europu. “”Velika seoba ptica na ušću””, kaže ornitolog Rucner, “”dragocjen je i neopisiv doživljaj kojeg nitko tko se ovom znanošću bavi ne bi smio propustiti””. Mi dodajemo: ni nestručnjaci, obični ljubitelji neće ostati ništa manje zadivljeni.
Neretva je pticama višestruko savršen zimovališni prostor. Ona je ekološki zanimljiva kombinacija kontinentalnih i sjevernomorskih uvjeta usred Sredozemlja. Ptice u seobi pronalaze ovdje važne biotope i staništa istovjetna onima u kojima se gnijezde. Prepoznaju prostor obilan hranom, uz to klimatski idealan, jer se vode ne zamrzavaju. Kad se, u vrijeme oseke, more povuče, na pješčanoj i muljevitoj obali ostane mnoštvo crvića, račića, školjkaša i manjih riba, prava gozba jatima ćurlina, čigra, galebova i drugih vrsta koje pripadaju obalama sjevernih mora, sjevernim tundrama, a neke i arktičkom pojasu.
Zbog dobrog položaja na selidbenom putu prema Africi, Neretva ima iznimno veliku frekvenciju ptica. Prostrani močvarni prostor unutar doline, poplavne šume i šume krške okolice privlače u seobi mnoge močvarne, stepske i šumske vrste. Duž cijelog močvarnog područja, uz kanale i korita borave jata šljuka, lisaka, čaplji te čak 17 vrsta patki. Za najhladnijih zima i nekoliko vrsta guski ovdje pronađe utočište.
Ornitološki rezervati Pod Gredom i Prud obuhvaćaju ostatak močvarnog područja delte Neretve površine oko 880 hektara te su jedan od rijetkih sačuvanih mediteranskih tršćaka. Status Posebnoih ornitoloških rezervata imaju već od 1965. godine, a 1993. uvršteni su u Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja te su dio europske mreže zaštićenih područja Natura 2000. Glavna im je osobina gusta močvarna vegetacija koju čine tršćaci te druga močvarna flora pa je tako idealno područje za gnjezdište i zimovalište raznih vrsta ptica među kojima su najznačajnije populacije bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljka (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Zanimljivo je da je ovo jedno od neretvanskih gnjezdišta koje je jedino primorsko gnjezdište brkate sjenice (Panurus biarmicus).
Unatoč melioraciji koja je od močvare napravila plodno tlo, sačuvano je bogatstvo životinjskoga svijeta u ornitološkim rezervatima Pod gredom , Prud i Orepak, a na brdu iznad Metkovića je značajni krajobraz Predolac–Šibanica. Prirodoslovni muzej Metković, koji se razvio iz Ornitološke zbirke u Metkoviću, savršeno nam dočarava bogatu raznolikost flore i faune doline Neretve. Zahvaljujući dr. Dragutinu Rucneru, ornitologu iz Zagreba, 1952. godine Ornitološka zbirka je otvorena za javnost. Sadržavala je više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sad zabilježenih u Neretvi. U muzeju su izložene herbarske zbirke, zbirke kukaca, leptira, školjki i ihtiološka zbirka. Preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. Muzej se nalazi u samom centru grada a otvoren je 17. srpnja 2015. godine.
Unatoč melioraciji koja je od močvare napravila plodno tlo, sačuvano je bogatstvo životinjskoga svijeta u ornitološkim rezervatima Pod gredom , Prud i Orepak, a na brdu iznad Metkovića je značajni krajobraz Predolac–Šibanica. Prirodoslovni muzej Metković, koji se razvio iz Ornitološke zbirke u Metkoviću, savršeno nam dočarava bogatu raznolikost flore i faune doline Neretve. Zahvaljujući dr. Dragutinu Rucneru, ornitologu iz Zagreba, 1952. godine Ornitološka zbirka je otvorena za javnost. Sadržavala je više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sad zabilježenih u Neretvi. U muzeju su izložene herbarske zbirke, zbirke kukaca, leptira, školjki i ihtiološka zbirka. Preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. Muzej se nalazi u samom centru grada a otvoren je 17. srpnja 2015. godine.