Turistička zajednica grad Metković

For many bird species nesting season begins and they must find a suitable place for their nests. If you would like it to be your yard, orchard or even neighbouring park, join us on March 24th, 2018. at 10 am in the Metković Cultural Center at the birdhouse building workshop. All materials and tools will be provided and after they are done, participants of the workshop can take birdhouses home and wait for their new residents to arrive.

The workshop is organized by the Metković Natural History Museum and the Association Biom as part of the project Adriatic Flyway 4 supported by the EuroNatur and Mava. This way we also signify the beginning of this project, which will include more workshops and presentations for children, bird species recognition course for the local community, and also monitoring of the condition of Neretva birds and the threats towards them. See you!

http://www.biom.hr/

Otvorenje izložbe Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja ZAŠTO JE PČELA VAŽNIJA OD ČOVJEKA u Prirodoslovnom muzeju Metković, 14. ožujka 2018. u 19 sati.

Autorica koncepcije izložbe: dr. sc. Iva Mihoci

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar, Petar Crnčan, mag. exp. biol.

Stručni suradnici: prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Vedran Lesjak, dipl.ing.agr., dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, Saša Petrić, Ankica Dušević, Dalibor Sičanica, Darija Ćaleta, dipl. ing. biol.

Autorica ilustracija: Franka Tretinjak

Autori fotografija: dr. sc. Zorana Sedlar, Miljenko Sedlar, dipl. ing. biol., Mateja Jagić, mag. biol. mol., Tatjana Šardi, Vitomir Mlinarec

Vizualno i prostorno oblikovanje izložbe: Mario Galov

Vizualno oblikovanje legendi i kataloga: Nikša Martinac

Tehnička realizacija: Hrvatski prirodoslovni muzej i Prirodoslovni muzej Metković

Teme i ciljevi izložbe:

1.    Morfologija pčele – medonosna pčela jedan je od predstavnika opnokrilaca (Hymenoptera) čija je glavna karakteristika dobro izgrađena opnasta krila koja im olakšavaju let. Osim letnih sposobnosti, tijelo im je prekriveno dlačicama što pospješuje njihovu ulogu u oprašivanju, dok je stražnji par nogu prilagođen koncentriranju skupljene peludi. Uz navedeno, usni aparat prilagođen je skupljanju nektara.

2.    Zadružni život medonosne pčele – pčelinja zajednica sastoji se od tri različita oblika jedinki, matica, radilice i trutovi. Matica je jedinka čija je zadaća razmnožavanje odnosno povećanje zajednice te feromonska komunikacija s radilicama. Radilice imaju zadaću brige o zajednici te kroz svoj životni ciklus mijenjaju uloge i zadatke u zajednici, dok trutovi u pravilu služe za oplodnju matice.

3.    Bolesti pčela – pčelinje zajednice izložene su utjecaju mnogih vanjskih čimbenika (upotreba pesticida, pretjerana upotreba kemikalija za zaštitu pčela, nedostatak hrane, dugotrajni nepovoljni vremenski uvjeti i slično) što može predstavljati veći ili manji stres. Tada pčelama smanjuje otpornost na djelovanje uzročnika bolesti. Bolesti pčela mogu, kao i kod čovjeka, biti virusne, bakterijske, gljivične, nametničke i nezarazne, a upravo je smanjena otpornost pčelinjih zajednica na navedene uzročnike jedan od glavnih razloga nestanka pčelinjih zajednica.

4.    Kako nastaje med i čime se pčele hrane – kako bi osigurale sve potrebne elemente za rast i razvoj, pčele skupljaju nektar i pelud kao izvore ugljikohidrata, bjelančevina i masti i njima opskrbljuju zajednicu i jedinke u razvoju. Skupljeni nektar i pelud također trajno pohranjuju pretvaranjem u med kako bi osigurale hranu u zimskim mjesecima kada hrana nije dostupna u prirodi. Osim što su im potrebni navedeni elementi, potrebna je i raznolikost prehrane te je za razvoj i održavanje pčelinje zajednice potrebno da radilice obiđu cvjetove što je više moguće različitih vrsta biljaka.

5.    Prilagodba cvijeća na privlačenje pčele – oprašivanje – biljke koje ovise o oprašivanju pčelama kako bi završile svoj životni ciklus moraju privući svoje oprašivače te se istaknuti u okolini u kojoj se nalaze. Osim isticanja, moraju oprašivaču ponuditi nagradu kako bi on naučio da se vraća te nastavi s ulogom oprašivača. Osim vizualnog, biljke se koriste i mirisnim privlačenjem.

6.    Zašto je pčela važnija od čovjeka – zajedničkom i istovremenom evolucijom te međusobnom ovisnošću u ekosustavu biljke i pčele zajedno omogućavaju život na planetu. Međutim, svojom potragom za nektarom i peludi one oprašuju veliki broj biljnih vrsta bez kojih ekosustavi svijeta ne bi izgledali ovako kako izgledaju, te bi posljedično došlo do gubitaka i biljnih, ali i životinjskih vrsta. Upravo svojom oprašivačkom ulogom one doprinose bioraznolikosti i održanju života na Zemlji.

„Kada bi nestale pčele, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života.“ Albert Einstein

Pod pokroviteljstvom Grada Metkovića od 21. – 28. veljače u Metkoviću se održavaju Dani oca Ante Gabrića.

U sklopu manifestacije, dana  24. veljače 2018. održat će se biciklijada u čast oca Ante Gabrića, u organizaciji BK Relax, BK Metković i TZG Metković.

Biciklijada puna simbolike, nadahnuta je poznatom fotografijom na kojoj otac Ante kroz blato nosi svoj bicikl i uz poznatu činjenicu da je većinu svog misionarskog života skromno proveo upravo na biciklu ili pješice.

Program:
- Okupljanje na Trgu kralja Tomislava u 9:45 sati i polazak u 10 sati.
- Vožnja po planiranoj ruti uz kratko zaustavljanje kod rodne kuće o. A. Gabrića i pastoralnog centra oca Ante Gabrića, povratak na Trg kralja Tomislava, te okrepa.

Ruta:

Trg kralja Tomislava, o. Ante Gabrića, Paška Baburice, Fra Stanka Petrova - rodna kuća o. Ante Gabrića, Dubrovačka ulica, Kralja Zvonimira, Matice Hrvatske, Ivana Gundulića, Ulica Stjepana Radića, Lučki most, Andrije Hebranga, Zrinskih i Frankopana, Alojzija Stepinca, Zagrebačka - Pastoralni centar o. Ante Gabrića, Put Narone, Ulica kneza Branimira, Lučki most, Stjepana Radića, Trg kralja Tomislava.

Ovim putem vas pozivamo da 24. veljače, po mogućnosti simbolično obučeni u bijele majice, zajedno s nama odate počast našem poznatom misionaru.

*** Člankom 114. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisano je da vozači bicikla mlađi od 16 godina moraju za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.