GRAD METKOVIĆ

drugi je  po veličini grad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom. Uz pripadajuća  naselja Vid, Prud, Dubravicu i Glušce površina mu otprilike iznosi 51 km2.

Klima

smješten na jugu Hrvatske, obasjan je mediteranskom klimom, pružajući ugodan boravak tijekom cijele godine. Ljeta su topla, s temperaturama od 25 do 35°C, potičući raznolike događaje i aktivnosti, poput festivala i koncerata. Zime su blage, prosječno 5 do 15°C, s češćom kišom, ali i dalje ugodnim temperaturama. Grad nudi poseban mir zimi, ističući ljepotu okolnog krajolika.Rijeka Neretva, koja prolazi kroz Metković, dodatno obogaćuje klimu, stvarajući mikroklimatsko područje. Metković, s ljubaznim vremenom, poziva posjetitelje da istraže prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i lokalnu atmosferu tijekom cijele godine.

Flora i fauna

Uz obalu Neretve, ptice selice plešu na nebu, dok vodene ptice pronalaze svoj dom u obilju vode. Šarenilo mediteranskih biljaka i mirisnih trava dodaju poseban šarm krajoliku, dok šuma oko Metkovića pruža dom brojnim autohtonim vrstama. Rijeka Neretva, žila kucavica ovog područja, oživljava raznolikost ribljeg svijeta, čineći je iznimnim staništem. Šaran, smuđ i pastrva samo su neki od stanovnika njezinih voda. Neretva nije samo izvor hrane, već i prirodno blago koje promiče očuvanje biljnog i životinjskog svijeta

Poljoprivreda

Delta Neretve, s močvarnim tlom, nepraktičnom za zemljoradnju, zahtijevala je inovativni pristup poljoprivredi. Rijeka bi nosila plodno tlo, ostavljajući tek mali dio za uzgoj na uskom pojasu uz korito. Stvaranje obradivih površina bilo je izazovno i dugotrajno, posebno s postupkom jendečenja – iskopavanjem kanala i dizanjem razine tla. Ovaj naporan posao, usporediv s rudarstvom, izvodilo je tridesetak težaka s motikama i posebnim lopatama. Kopali su kanale okomite na tok rijeke, omogućavajući podizanje razine tla iznad plime i oseke. Jendečenje, osim fizičke snage, zahtijevalo je vještinu, no radnici su često obolijevali i umirali mladi, izloženi vlagi, sparini i ustajalom zraku. Ovaj težak proces, izveden od zore do mraka, omogućio je neretvanskim težacima pristup obradivoj zemlji, osiguravajući minimalne uvjete za poljoprivredu u izazovnom okolišu delte.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Metkovića oduvijek se temeljilo na trgovini, obrtu, poljodjelstvu i uslužnim djelatnostima. Luka Metković, nekad važna luka južne Hrvatske, danas prevozi cement iz splitskog bazena. Obale Neretve omogućuju pristanak manjih brodova na lijevoj strani i trgovačkih brodova na desnoj strani.Uz trgovinu i poljodjelstvo, ugostiteljstvo i turizam postaju sve značajniji sektori. Grad nudi bogatu gastronomsku ponudu s naglaskom na ribljim specijalitetima. Rastuća popularnost safari vožnji tradicionalnim neretvanskim lađama privlači turiste, dok se budućnost turizma vidi i u velikom broju ljubitelja ptica. Građevinska djelatnost također je vrlo razvijena u Metkoviću.

Šport

Metković živi za šport, a rukometni klub Metković postigao je iznimne uspjehe, uključujući osvajanje Kupa EHF-a 2000. godine. Nogomet ostaje neizostavan s NK Neretva i NK Metković. Veslački klub Neretvanski gusar, košarkaški klub Metković, te uspješni boćarski klub BK Metković također čine sportski duh grada. Osim toga, tenis, karate i planinarenje također su omiljeni među lokalnim klubovima. Maraton lađa, športsko-turistički spektakl, dodatno obogaćuje sportsku scenu Metkovića, privlačeći pažnju kako lokalne zajednice, tako i turista

Kultura

Kulturni život Metkovića je snažno povezan s Gradskim kulturnim središtem, monumentalnom građevinom projektiranom od strane arhitekta Aleksandra Freudenreicha. Raznovrsni prostori, poput kazališne dvorane, ljetnog kazališta i izložbene dvorane, omogućuju događanja poput kazališnih predstava, književnih promocija i folklovnih priredbi.Amatersko kazalište u Metkoviću djeluje od 1875., s izvedbama kao što su Dundo Maroje i Posljednja Zrinska. KUD Metković čuva tradiciju folklorne baštine i organizira smotru folklora Na Neretvu misečina. Gradska limena glazba, osnovana 1886., ima značajan doprinos kulturnom životu, a Klement Visković donirao je sredstva za izgradnju Glazbenog doma.

Lov i ribolov

Što je čovjek, nastanjujući se u ovom predjelu, mogao činiti drugo nego loviti i ribariti, kad mu je priroda tako nesebično nudila svoje ptičje i riblje izobilje?! U suvremenim ćete Neretvanima, onima koji se nisu potpuno otuđili od starinskoga načina življenja, otkriti nevjerojatnu spretnost, gotovo animalnu sposobnost nečujnog i nevidljivog kretanja ovim nadasve kompliciranim prostorom i neobično izoštrenu moć otkrivanja najskrovitijih signala divljine. Svojstva koja ne mogu biti potpuno jasna ako se ne prizna i dugotrajno naslijeđe, stoljetno miješanje ljudske krvi s “krvlju močvare”.

Plovila

Neretvanin se tradicionalno kretao rijekom koristeći trupu, lagano i plitko plovilo nastalo iz modifikacije prastarog monoksila. Trupa omogućava lako plovidbu kroz uske kanale i lakši prijevoz preko suhe površine. Ova tradicionalna plovila, iako praktična, nosila su teret, a jendečari, njihovi veslači, suočavali su se s naporom i zdravstvenim izazovima. Ispod trupe, Neretvanin je obavljao različite aktivnosti poput ribolova, rada na polju i prijevoza stoke. Trupe su također služile kao zaklon od nevremena te su imale kulturnu važnost, sudjelujući u svadbama i sprovodima. Izraz “Nema za Neretvu što je lađa” jasno ukazuje na važnost lađe u svakodnevnom životu ovog kraja. Lađe su nosile različite terete, uključujući i vrijednu robu te su bile središnji element svatovskih povorki i pogreba.