Top 5 mjesta u Metkoviću koje ne smijete propustiti!

Arheološki muzej Narona

Područje Metkovića bilo je naseljeno od najstarijih vremena, o čemu nam svjedoče ilirske gomile, no najvažnije nalazište je arheološki lokalitet antičke Narone u Vidu. Arheološki muzej Narona prvi je in situ muzej u Hrvatskoj, što znači da je sagrađen na mjestu samog nalazišta. Sagrađen je na ostatcima hrama Augusteuma koji je posvećen božanskom caru Augustu i izgrađen 10. godine prije Krista. Postav muzeja čini savršeno očuvana skupina skulptura koje predstavljaju julijevsko-klaudijevsku carsku dinastiju, ali isto tako i mnoštvo drugih artefakata kao što su ostatci keramike, stakla, novca, nakita i sl. koji će vas uputiti u značenje i bogatstvo stare Narone, drugog po veličini i važnosti rimskog grada na istočnoj obali Jadrana, a koji datiraju od kraja 3. st. pr. Kr. do 15. st. po. Kr. Ne samo muzej nego i čitavo naselje plijeni pozornost mnoštvom ugrađenih ostataka u seoske kamene kuće, konobe, staje i sl. Arheološki muzej Narona aktivno sudjeluje u akcijama Hrvatskog muzejskog društva Noć Muzeja kao i u akcijama Sekcije za muzejsku edukaciju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva te u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja. U ljetnim mjesecima pokrenuta je kulturna manifestacija Rimska noć u Naroni, jednodnevni antički festival na kojem se nastoji dočarati duh Narone i život starih Rimljana.

Ornitološki rezervat Prud

Ornitološki rezervat Prud nalazi se istočno od istoimenog naselja i mjesta Vid te rijeke Norin koja tu izvire i njime protječe, sjeverno od Glibuše, mrtvog rukavca rijeke Neretve. Rezervat obuhvaća ostatak močvarnog područja delte Neretve površine oko 320 hektara te je jedan od rijetko sačuvanih mediteranskih tršćaka. Status Posebnog ornitološkog rezervata ima već od 1965. godine, a 1993. godine uvršten je u Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja te je dio europske mreže zaštićenih područja Natura 2000. Glavna mu je osobina gusta močvarna vegetacija koju čine tršćaci te druga močvarna flora pa je tako idealno područje za gnjezdište i zimovalište raznih vrsta ptica među kojima su najznačajnije populacije bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljka (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca).

Ornitološki rezervat Pod Gredom

Ornitološki rezervat Pod Gredom nalazi se istočno od rijeke Matice i sjeverno od rijeke Norin, uz nenaseljeni zaseok Pod Gredom koji se nalazi u podnožju danas nenaseljenih sela Ograđe i Dragovija te Vreštica. Rezervat obuhvaća ostatak močvarnog područja delte Neretve površine oko 560 hektara te jedan od rijetkih sačuvanih mediteranskih tršćaka. Status Posebnog ornitološkog rezervata ima već od 1965. godine, a 1993. uvršten je u Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja te je dio europske mreže zaštićenih područja Natura 2000. Glavna mu je osobina gusta močvarna vegetacija koju čine tršćaci te druga močvarna flora pa je tako idealno područje za gnjezdište i zimovalište raznih vrsta ptica. Zanimljivo je da je ovo jedno od neretvanskih gnjezdišta koje je jedino primorsko gnjezdište brkate sjenice (Panurus biarmicus).

Prirodoslovni muzej Metković

Metković, kao i cijela dolina Neretve, područje je bogato različitim biljnim i životinjskim vrstama. Unatoč melioraciji koja je od močvare napravila plodno tlo, sačuvano je bogatstvo životinjskoga svijeta u ornitološkim rezervatima Pod gredom , Prud i Orepak, a na brdu iznad Metkovića je značajni krajobraz Predolac–Šibanica. Prirodoslovni muzej Metković, koji se razvio iz Ornitološke zbirke u Metkoviću, savršeno nam dočarava bogatu raznolikost flore i faune doline Neretve. Zahvaljujući dr. Dragutinu Rucneru, ornitologu iz Zagreba, 1952. godine Ornitološka zbirka je otvorena za javnost. Sadržavala je više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sad zabilježenih u Neretvi. U muzeju su izložene herbarske zbirke, zbirke kukaca, leptira, školjki i ihtiološka zbirka. Preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. Muzej se nalazi u samom centru grada a otvoren je 17. srpnja 2015. godine.

Predolac

Prvotna crkva sv. Ilije na Predolcu podignuta je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća. Proširivana je u dva navrata (1780. i 1830. godine), a zbog povećanoga broja vjernika uskoro se pristupilo gradnji nove crkve. Na temelju tlocrta iz mape austrijskoga zemljišnog katastra (1836. godine) i usporedbom s drugim sakralnim građevinama toga doba u dolini Neretve može se zaključiti da je riječ o standardnome tipu jednobrodne crkvice pravokutnoga oblika s apsidom na začelnoj, istočnoj strani. Gradnja nove crkve započela je 1867. godine prema nacrtu inženjera Juraja Marcocchija. Novi sv. Ilija u stilskome pogledu pripada historicizmu, koji se u prvoj polovici stoljeća javlja u Europi, a nakon 1860. godine i u Dalmaciji. Historicizam oponaša povijesne europske umjetničke stilove, a sakralnoj gradnji u najvećoj su mjeri predodređene neoromanika i neogotika. Crkva je dovršena 1874. godine i tada započinje opremanje njezine unutrašnjosti oltarima i crkvenim namještajem. Ističu se glavni i tri pobočna oltara koji su djela splitske radionice Pavla Bilinića, izvedeni u neobaroknome stilu. Glavnomu oltaru kasnije su pridodane skulpture sv. Ćirila i Metoda. Najvažniju je obnovu crkva doživjela 1995. godine.